Ljudska opasnost

Čimbenici koji imaju negativan utjecaj na kornjače

 

Korištenje staništa

Odvodnja i upotreba vlažnih područja osnovni su razlozi koji su barsku kornjaču, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758), učinili rijetkom vrstom u središnjoj i južnoj Europi. Ovo je ujedno i druga vrsta slatkovodne kornjače koja živi u Republici Hrvatskoj te je pronađena kako dijeli stanište s vrstom Mauremys rivulata (Valenciennes, 1833).


Poznata je činjenica kako ljudi uzrokuju golemu i ponegdje nepopravljivu štetu uništavanjem i prilagođavanjem staništa (močvare, cretovi i ribnjaci) navedenih, ali i svih drugih vrsta kornjača. Gradnja sustava za navodnjavanje (nad i pod zemljom), raščišćavanje vegetacije unutar i na obalama vodenih tijela (rijeka, močvara, lokava, i sl.) te nekontrolirana i pretjerana upotreba vode također su ozbiljni čimbenici koje treba uzeti u obzir kada se razmatra strategija zaštite slatkovodnih kornjača. 

 

Vegetacija i kanaliziranje

 

Kanalizirani tok rijeke Konavočice (donji tok)

 


Uništavanje vegetacije izlaže kornjače povećanim napadima grabežljivaca te povećava mogućnost utapanja juvenilnih jedinki koje još nisu sposobne boriti se s jakom strujom vode i ostajati ispod površine vode kroz dulje vremenske periode. Betoniranje obala oko vodenih tijela smanjuje količinu dostupne hrane, područje za stvaranje gnjezda i sunčanje. Kanaliziranjem vodotoka povećava se brzina protoka vode što spriječava gomilanje i taloženje pjeskovitog i plutajućeg biljnog materijala. Spomenuta prilagodba vodenih tokova bitno utječe na temperaturu vode što je općenito važan čimbenik u životu gmazova.

 

Kanalizirani tok rijeke Konavočice (gornji tok)

 

 

Poljoprivreda

 

Poljoprivredna aktivnost u Konavoskom polju (vinogradi)

 


Intenzivna poljoprivreda je najviše utjecala na kornjače iz obitelji Testudinidae (Psammobates geometricus (Linnaeus, 1758), Chersina angulata (Schweigger, 1812) i Testudo horsfieldii (Gray, 1884)) koje danas preživljavaju na uskim marginalnim područjima putinja i polupustinja. Važno je napomenuti da u ovu obitelj pripada i čančara, tj. Testudo hermanni (Gmelin, 1789) koja je za razliku od riječne kornjače kopnena vrsta. Koliko poljoprivreda i u kojem mjeri ugrožava populacije kornjača unutar granica Republike Hrvatske još uvijek je otvoreno pitanje.

 

Poljoprivredna aktivnost u Konavoskom polju (voćnjaci)

 


 

Širenje urbanih sredina


Gradnja i razvoj gradova, pruge, cesta i kanala tijekom prošlog stoljeća bitno je utjecalo na smanjenje i fragmentaciju staništa svih vrsta kornjača. Iskorištavanje, tj. vađenje pjeskovitog materijala sa obala rijeka u prošlosti je uzrokovalo nestanak nekoliko vrsta slatkovodnih kornjača. Ceste i pruge predstavljaju opasne prepreke jedinkama (prilikom prijelaza s jedne na drugu stranu) koje su u potrazi za hranom, partnerom ili povoljnim mjestima za izgradnju gnjezda.

 

Raskrčavanje prostora i nemar


Deforestacija i požari uzrok su smanjenja i uništavanja prirodnog staništa pa je vrlo bitno razmotriti strategije korištenja šumskog potencijala. Osim toga jako je bitno edukacijom svih građana Republike Hrvatske (naročito lokalnog stanovništva uz staništa) preventivno reagirati kako bi se smanjio broj požara uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Požari su učestala pojava u mediteranskom području pa je bitno obratiti pozornost na ovaj negativan čimbenik kako se staništa kornjača nepotrebno ne bi našla ugrožena.

 

Onečišćenje

 

Primjer sredstva u upotrebi na poljoprivrednim površinama (u blizini staništa riječne kornjače)

 


Kod europskih vrsta slatkovodnih kornjača (Emys orbicularis, Mauremys leprosa (Schweigger, 1812), Mauremys rivulata) znanstveno je utvrđeno da onečišćenje staništa (točnije voda u kojima žive) kemijskim otpadom uzrokuje povećanu pojavu patoloških simptoma i rast parazitskih algi na površini njihovog oklopa. Upotreba herbicida i sličnih kemijskih sredstava uočena je u blizini vodotoka rijeke Konavočice. Osim toga na površini oklopa riječnih kornjača (na istom lokalitetu) zabilježen je pretjeran rast algi. Kako dosada nisu izvršena detaljna istraživanja na tom području teško je reći da li postoji uzročno-posljedična veza između spomenuta dva opažanja, pa će to zasada ostati otvorenim pitanjem na koje ćemo u sljedećim godinama pokušati pružiti odgovor.

 

Algalni obraštaj na oklopu odrasle jedinke riječne kornjače -  Mauremys rivulata