O riječnoj kornjači

 

Razred: Reptilia

Red: Chelonii

Porodica: Geomydidae

Rod: Mauremys

Vrsta (lat.):  Mauremys rivulata (Valenciennes, 1833)

Vrsta (hr.):   riječna kornjača

Vrsta (eng.):  Balkan terrapin

Zaštita: kritično ugrožena (eng. Critically endangered, CR) i strogo zaštićena

 

Riječna kornjača je jedna od dvije vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj. Rod Mauremys trenutno čini šest vrsta, a u Hrvatskoj je prisutna vrsta Mauremys rivulata, koja obitava u Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Grčkoj i pojedinim otocima, te mediteranskom dijelu Turske i u Izraelu. Hrvatska predstavlja najsjeverniji i najzapadniji dio areala ove vrste. Tu je nalazimo isključivo na području Dubrovačko – neretvanske županije, u 3 međusobno odvojene populacije, što je jedan od razloga nesigurne budućnosti ove kornjače.

U Stonskom polju živi najugroženiji dio populacije u RH, gdje obitavaju u kanalima i pojedinim izvorima. Sljedeća populacija se nalazi u Gornjim Majkovima kod Slanog, gdje nastanjuju dvije lokve. Najjužnija populacija je smještena u Konavoskom polju, gdje kao stanište koriste vodotok rijeke Konavočice i ostala povoljna vodena tijela.

 Karta rasprostranjenosti riječne kornjače u Republici Hrvatskoj (Dubrovačko-neretvanska županija)

 

Isključivo su akvatične životnje srednje veličine, duljina karapaksa doseže 15 - 21 cm. Oklop im je spljošten i ovalno izdužen. Tijelo i oklop odraslih jedinki je maslinastozelene ili sivosmeđe boje sa istaknutim bijelim prugama u predjelu vrata. Mlađe jedinke su uglavnom svjetlije boje te se nerijetko ističu crvenim ili žutim prugama uzduž vrata. Također, mlađe jedinke posjeduju veći rep (u odnosu na veličinu tijela) i vidljivo okrugliji oklop od onog odraslih. Veličina ravne linije karapaksa mladunaca iznosi 2 - 3 cm. Ženke su obično veće od mužjaka, zbog  više energije koju trebaju u trudnoći, te zbog nošenja oplođenih jaja. Najčešće polažu 4 – 6 jaja, no ovisno o starosti i veličini ženke ta brojka se može kretati i do 12 jaja. Žive u tekućim i stajaćim slatkim vodama, a mogu tolerirati i bočate vode. Zimi hiberniraju, a ukoliko je ljeti prevruće i presuše vode u kojima obitavaju, ulaze u estivaciju. Plahe su i skrovite, te se vole sunčati na nedostupnim obalama, kamenju ili granama koje strše iz vode. U proljeće se češće kreću po kopnu, te su tada izložene opasnosti na prometnicama.

 

Mauremys rivulata - riječna kornjača

Mladi se legu nakon 65 – 75 dana inkubacije, za što im je potrebna prosječna temperatura 27 – 30 °C Riječna kornjača se uglavnom hrani algama i biljem iz vode, no mladunci preferiraju  životinjsku hranu, kao što su kukci i njihove ličinke, mekušci, račići, mali vodozemci i ribe te gujavice i pijavice.

 


Stanište riječne kornjače u Konavlima

 

 

Stanište riječne kornjače u Konavlima (suho razdoblje)