Istraživanja u razdoblju 2012.-2013.

 Populacijska istraživanja riječne kornjače Mauremys rivulata na području Dubrovačko - neretvanske županije

 

Voditelji projekta:

Dušan Jelić, dipl. prof. biol.

Dean Karaica, mag.biol.exp

Ana Kolarić, univ.bacc.biol.

Boris Lauš,

 

 

Ciljevi istraživanja:

- odrediti veličinu i gustoću populacije, te omjere spolova

- odrediti potencijalne predatore

- odrediti utjecaj parazita na zdravlje jedinki i populacije

- istražiti i opisati osnovne uzroke ugroženosti

- odrediti najpogodnije metode za dugotrajnu zaštitu i zadržavanje stabilnih populacija

- otkriti i provjeriti potencijalna staništa i mjesta kontakta poznatih populacija

- edukacija stanovništva na lokalnom i državnom nivou

 

Populacijska istraživanja

Preliminarna istraživanja prijašnjih godina pokazala su da je riječna kornjača u Hrvatskoj prisutna samo na području Dubrovačko – neretvanske županije u 3 međusobno izolirane populacije. Potvrđeni lokaliteti predstavljaju krajnji sjeverozapadni dio areala te su izrazito bitni za očuvanje ove vrste kornjače na području Republike Hrvatske. Specifična izoliranost populacija predstavlja mogućnost boljeg razumjevanja riječne kornjače čija su filogenija, genofondovi, biologija i ekologija još uvijek predmetom istraživanja. Osim navedenih lokaliteta bitno je sva slatkovodna i boćata vodena tijela eumediteranske klime južno od Stonskog polja promatrati kao potencijalna staništa za širenje izoliranih populacija ove vrste na području njezinog areala u Hrvatskoj. Ista bi mogla biti i mjesta kontakta izoliranih populacija čime bi njihova ekološka vrijednost za riječnu kornjaču neizmjerno porasla. Zbog toga je vrlo važno nastaviti i proširiti populacijska istraživanja dosad neprimjenjivanim metodama populacijske analize.

Odrasla jedinka - Mauremys rivulata

 

Ukupno područje rasprostranjenosti procijenjeno je na temelju dosadašnjih nalaza i pregleda povoljnih staništa terenskim radom. Za efikasno upravljanje i zaštitu ipak je potrebno obaviti detaljnija populacijska istraživanja kako bi se napravila procjena broja reproduktivno sposobnih jedinki po hektaru, te odnose mužjaka, ženki i juvenilnih životinja. Također je u planu napraviti analizu prehrane spomenutih populacija minimalno invazivnim metodama kako bi se reducirao stres. Istraživanja se uglavnom rade samo na najznačajnijem i najzanimljivijem lokalitetu, a brojevi se jednostavno projiciraju i na ostala područja.

Iz tog razloga tijekom 2012. izabrati će se područje na dosad potvrđenim lokalitetima (Konavle i Majkovi), te će se sva istraživanja nadalje provoditi isključivo tamo.

Tijekom 2012. godine planiramo obaviti dva terenska izlaska od po 10 dana, te i u sljedeće tri godine nastaviti sa identičnom metodologijom populacijskih istraživanja.

U planu je provesti istraživanja u 2 navrata od po 10 dana, što čini ukupno 20 dana terenskih istraživanja. Na istraživanjima bi sudjelovalo 6 do 8 osoba, odnosno dva terenska automobila.

 

Za svaku jedinku:

 - ispunjava se formular sa svim prikupljenim podatcima

 - izrađuje se identifikacijska kartica (sa fotografijama i brojevima ljusaka)

 Odrasla jedinka - Mauremys rivulata

 

 Cijela, ovdje spomenuta, metodologija i obrasci koji će biti korišteni, kompatibilni su sa istim istraživanjima koja vrše naše kolege u drugim zemljama (Crna Gora, Makedonija) kako bi se podatci mogli izmjenjivati i uspoređivati, a sve u cilju pan Europske mreže zaštite svojte Mauremys rivulata.


 

Metodologija:

 

I. POPULACIJSKA ISTRAŽIVANJA

Unutar potvrđenih lokaliteta (Konavle i Majkovi) na području Dubrovačko – neretvanske županije bit će određen poligon istraživanja veličine 500x500m na kojem će se intenzivno vršiti istraživanja metodom Capture/Mark/Recapture (ulovi/pusti/ponovno ulovi). Isti program u planu je nastaviti primjenjivati i tijekom sljedeće 3 godine monitoringa.

 

Svaka ulovljena ili/i ponovno ulovljena jedinka biti će:

- detaljno izmjerena (35 mjera)

- fotografirana (zbog identifikacije pri ponovnom ulovu)

- biti će uzet DNA uzorak

- spol determiniran

- ženke će biti provjerene jesu li gravidne

- obilježena urezivanjem oznake na oklopne kosti

 

II. MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Nedostatak znanja o bakteriološkoj flori i parazitologiji riječne kornjače otvara mogućnost pionirskih istraživanja. Cilj ovih istraživanja je ustanoviti normalnu bakteriološku floru i parazitarni status spomenute vrste. Znanje ovog tipa omogućava bolje razumjevanje zdravstvenog stanja vrste i bolje praćenje razvoja jedinki u „captive breeding“ (uzgoj u zatočeništvu) programu.

 

Jedinkama ulovljenim na predviđenim lokalitetima uzimat će se:

a) Bakteriologija i virologija - brisevi usne (bukalne) šupljine i kloake

b) Parazitologija

- krv (200-300µl)

- uzorak stolice

- ektoparaziti (pijavice)

 

III. TOKSIKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Praćenje stanja vodenih staništa riječne kornjače nezaobilazan je faktor u zaštiti stoga će se uzimati uzorci vode i sedimenta za toksikološku analizu.

Iz lokvi na predviđenim lokalitetima uzimat će se:

- uzorci vode

- uzorci sedimenta

 

IV. ZAŠTITA I OČUVANJE

- Utvrđivanje akcija potrebnih da se spasi populacija riječne kornjače u Stonskom polju

- Sastanak stručne grupe za zaštitu i istraživanje Mauremys rivulata (jednodnevni sastanak bit će održan krajem 2012. godine u Cavtatu uz prisustvo hrvatskih i stranih sudionika)

 

Ciljevi sastanka:

a)          Odrediti smjernice za izradu Plana upravljanja s Akcijskim planom za zaštitu Mauremys rivulata u Hrvatskoj

b)          Utvrditi konkretne mogućnosti suradnje na zaštiti Mauremys rivulata među državama regije (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija)

c)          Utvrditi ugroženost i IUCN status Mauremys rivulata

 

V. EDUKACIJA I PODIZANJE SVIJESTI

-           Izrada stručno-edukativne brošure o riječnoj kornjači koja bi bila dostupna u turističkim centrima i u ZOO vrtu u Zagrebu; digitalna verzija bila bi dostupna na web stranicama

-            Izrada službenog loga projekta zaštite riječne kornjače

-           Izrada promotivnih majica za distribuciju sa službenim logom projekta (izrađen po uzoru na projekt Vipera ursinii – Prilog 2.)  

-            Edukativni kiosk o Mauremys rivulata i projektu zaštite uz novo izrađenu nastambu ove vrste u ZOO vrtu Zagreb - tu će posjetitelji moći uživo vidjeti ovu vrstu te iz edukativnih materijala naučiti sve o ovoj strogo zaštićenoj i ugroženoj vrsti

-          Priprema za 2013. godinu koja će biti proglašena godinom riječne kornjače Mauremys rivulata (u okviru toga bit će joj posvećena posebna izložba u ZOO vrtu Zagreb)

-          Izrada web stranice (www.mauremys.com) o ugroženosti riječne kornjače sa svim detaljima o planovima i akcijama projekta zaštite ove vrste; na web stranicama će biti objavljivane novosti o nadolazećim akcijama i upute kako postati volonter na projektu.