Zanimljivosti - Biološke karakteristike


Biološke karakteristike


Oklop je najvidljivija i najočitija morfološka karakteristika kornjača koja štiti tijelo te je sačinjena od koštanog tkiva (koštane ploče) te povrh njega rožnatog sloja koji može biti u obliku kože (Trionychidae i Dermochelyidae) ili ga češće čine rožnate ploče. Koštani oklop čini karapaks s gornje (leđne ili dorzalne) strane i plastron s donje (trbušne ili ventralne) strane. Tipični oklop ima u prosjeku oko 50 ploča koštanog tkiva spojenih suturama dok plastron sačinjava 11 koštanih ploča. Rožnatih ploča, koje se mogu djelomično preklapati, na karapaksu ima najmanje 38, a na plastronu 12. Brojem i položajem rožnate ploče se razlikuju od koštanih što doprinosi čvrstoći samog oklopa.

 

Koštane i rožnate ploče - Testudo hermanni


Kornjače se ubrajaju u dugoživuće životinje uobičajeno dosežući dob od 50 godina. U zatočeništvu mogu doživiti dob i preko 100, pa čak i 200 godina. Ako se oslonimo na skeletokronološka istraživanja prosječna životna dob koju mogu postići u životu iznosi oko 35 godina. No, to je razumljivo ako se uzmu u obzir opasnosti kojima su kornjače svakodnevno izložene u divljini (oštri vremenski uvijeti, napadi grabežljivaca, požari u staništu i različite bolesti).

 

Brazde, tj. izbočine prema kojima se procjenjuje starost jedinke - Testudo hermanni

 

Uvriježeno je mišljenje kako se dob pojedine jedinke može „očitati“ pregledavajući i brojeći brazde (izbočine) na rožnatim pločama karapaksa. Takva metoda se može primjeniti samo na vrste iz obitelji Testudinidae koje žive u umjerenom ili subtropskom klimatskom pojasu gdje dolazi do izmjene toplog i hladnog dijela godine što omogućuje različit rast životinja pa prema tome i različitu brzinu rasta (odlaganja) rožnatih ploča. Ipak, ovu metodu teško je primjeniti za životinje starije od 25 godina, jer je rožnati sloj podložan abrazivnom djelovanju trave, grmlja i kamenja što onemogućava procjenu starosti.